Anger as an experience of cultural meanings in the modern religious picture of the world

Svetlana A. Bezklubaya - Izvorni znanstveni članak

Ljutnja kao doživljaj kulturnih značenja u suvremenoj religijskoj slici svijeta

Abstract
The growth of aggression in the world community actualizes the study of the phenomenon of anger as one of the reasons for the destruction of modern culture. The causes, forms of manifestation, and perception of anger are determined by the semantic context of culture and are traditionally recorded in the religious picture of the world. Therefore, the object of this study is anger as a reflection of cultural meanings in the modern religious picture of the world. Anger is considered an indicator, a dominant emotional imperative, a concept for experiencing cultural meanings, a way of building a new spirituality, and a modern religious picture of the world. The psychosocial habit of anger as a way of solving worldview problems sets the value of characteristics of being and the vectors of individuality. The essence of anger is revealed through patristic asceticism, the emotional experience of collective rituals, individualism, and spiritualism, through the humanistic orientation of human life and society, and through the functions of anger in postnormal times. As a sinful passion and spiritual illness, anger is eradicated by a holistic change in personality. The methodological foundations of the study were an anthropological approach, psychological and linguistic discourses, and cultural and philosophical reflection. The conclusions contained in the work provide an opportunity to better navigate the emotional lives of people of different cultures for those who carry out professional activities like psychologists, psychotherapists, lecturers, volunteers, and rehabilitation specialists; who accompany parents and children in foster families; who work with orphans, disabled people, and believers.

Sažetak
Porast agresije u svjetskoj zajednici aktualizira proučavanje fenomena ljutnje kao jednog od razloga destrukcije moderne kulture. Uzroci i oblici izražavanja ljutnje i njezina percepcija određeni su semantičkim kontekstom kulture i tradicionalno su zabilježeni u religijskoj slici svijeta. Stoga je predmet ovog istraživanja ljutnja kao doživljaj kulturnih značenja u suvremenoj religijskoj slici svijeta. Ljutnja se smatra pokazateljem, dominantnim emocionalnim imperativom, pojmom za doživljavanje kulturnih značenja, načinom izgradnje nove duhovnosti i suvremene religijske slike svijeta. Psihosocijalna navika ljutnje kao načina rješavanja svjetonazorskih problema postavlja vrijednosne karakteristike postojanja i vektore individualnosti. Bit gnjeva otkriva se kroz patrističku askezu, emocionalni doživljaj kolektivnih obreda, individualizam i spiritualizam, kroz humanističku usmjerenost ljudskog života i društva, kroz funkcije gnjeva u postnormalnim vremenima. Kao grešna strast i duhovna bolest, ljutnja se iskorjenjuje cjelovitom promjenom osobnosti. Metodološke osnove istraživanja bile su: antropološki pristup, psihološki i lingvistički diskursi, kulturološka i filozofska refleksija. Zaključci u ovom radu pružaju priliku za bolje snalaženje u emocionalnom životu ljudi različitih kultura onima koji obavljaju profesionalne aktivnosti – kao psiholozi, psihoterapeuti, učitelji, volonteri i rehabilitacijski terapeuti – koji prate roditelje i djecu u udomiteljskim obiteljima, rade s djecom bez roditelja, osobama s invaliditetom i vjernicima.