Doprinos glazbenika njemačkoga govornog područja glazbenom životu grada Osijeka u 19. i prvoj polovici 20. stoljeća

Dubravka Papa  - Pregledni rad
Jasna Šulentić Begić

The Contribution of German-Speaking Musicians to the Musical Life of the City of Osijek in the 19th and the First Half of the 20th Century

Sažetak
U 19. i prvoj polovici 20. stoljeća Osijek je bio kulturno središte u kojem su govornici njemačkog jezika činili važan i prepoznatljiv dio društva. Glazbenici njemačkoga govornog područja bili su prisutni i u glazbenom životu Osijeka, a neki i izvan njega. Njemački jezik, kao jezik javne komunikacije i kulture u Osijeku toga vremena, uz službeni hrvatski jezik administracije nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe, olakšao je i angažman glazbenika njemačkoga govornog područja u širem okruženju. U radu se polazi sa stajališta teorije kulturnog transfera koja konceptualizira neke oblike interkulturnih procesa i recepciju različitih tipova diskursa, kulturnih praksi i znanja između različitih kulturnih područja. Rad se temelji na proučavanju dostupnih znanstvenih i stručnih radova, biografskih leksikona, suvremenih novinskih članaka i drugih publikacija pomoću kojih su prikupljeni podaci za analizu, tumačenje i sintezu. Predstavljeno je petnaest glazbenica i glazbenika povezanih rođenjem i/ili djelovanjem s Osijekom u 19. i prvoj polovici 20. stoljeća: Adela Deszaty rođ. Horning, Marijana Febo rođ. Engel, Dragutin (Karl) Foller, Vladimir Josip Viktor Hafner, Elza (Elsa) Hankin (Chankin) rođ. Kris (Kriess), Makso (Morduh) Hankin (Chankin), Karlo Hilleprand von Prandau, Ditta Kovač rođ. Fritz, Greta Kraus-Aranicki, Franjo (Xaver Koch, Franz) Ksaver Kuhač, Anny Lay, Josie von Petru, Milan Pichler, Ljudevit (Lujo, Louis, Ludwig) Svećenski (Kohn) i Dragutin Karlo Trischler. Primjenom biografske, komparativne i kontekstualne kulturno-povijesne metode se na temelju pojedinačnih prikaza života i djela odabranih autora u radu prikazuju njihova zajednička obilježja u okviru šire kulturne dinamike. Kontekstualno se zaključuje o dugoročnom utjecaju djelovanja pojedinih glazbenika na aktualne glazbene manifestacije i institucije u gradu Osijeku 21. stoljeća. Glazbeni život Osijeka danas zasigurno ne bi bio to što jest da njegove temelje nisu postavili navedeni glazbenici, ali i brojni drugi koje se nije obuhvatilo ovim radom.

Abstract
In the 19th and the first half of the 20th century, Osijek was a cultural centre where German speakers constituted a significant and recognizable part of society. Musicians from German-speaking regions were also present in the musical life of Osijek, and some even beyond. The German language, as a language of public communication and culture in Osijek at that time, alongside Croatian as the official language of administration after Croatian-Hungarian Compromise, also facilitated the engagement of German-speaking musicians in the broader cultural environment. This study adopts the perspective of the theory of cultural transfer, which conceptualizes certain forms of intercultural processes and reception of different types of discourse, cultural practices, and forms of knowledge between various cultural areas. The paper is based on the study of available scientific and professional works, biographical lexicons, contemporary newspaper articles, and other publications. This research was used to collect data for analysis, interpretation, and synthesis. Fifteen musicians, both female and male, connected by birth and/or activity with Osijek in the 19th and the first half of the 20th century, are presented: Adela Deszaty née Horning, Marijana Febo née Engel, Dragutin (Karl) Foller, Vladimir Josip Viktor Hafner, Elza (Elsa) Hankin (Chankin) née Kris (Kriess), Makso (Morduh) Hankin (Chankin), Karlo Hilleprand von Prandau, Ditta Kovač née Fritz, Greta Kraus-Aranicki, Franjo (Xaver Koch, Franz) Ksaver Kuhač, Anny Lay, Josie von Petru, Milan Pichler, Ljudevit (Lujo, Louis, Ludwig) Svećenski (Kohn), and Dragutin Karlo Trischler. By applying biographical, comparative, and contextual cultural-historical methods, the study highlights the shared characteristics of these musicians’ lives and works within the broader framework of cultural dynamics. The contextual analysis further assesses the long-term impact of individual musicians on contemporary musical events and institutions in the 21st century Osijek. Osijek’s contemporary musical life would certainly not be what it is today without the foundational contributions of these musicians, as well as many others not included in this paper.