Zagrebačka pijanistička škola u kontekstu europskog pijanističkog nasljeđa

Martina Mičija Palić - Izvorni znanstveni članak

Zagreb Piano School in the Context of European Pianistic Heritage

Sažetak
Tematika tradicionalnih nacionalnih pijanističkih škola tek se posljednjih godina pojavljuje u malobrojnim znanstvenim radovima i istraživanjima. Iako većina profesionalnih pijanista razlikuje najznačajnije pijanističke škole poput francuske, austrijsko-njemačke i ruske, odlike pojedinih pijanističkih škola, njihove sličnosti i razlike, analiziraju se najčešće pregledom pijanističke djelatnosti njihovih eksponenata – pojedinih pijanista i glasovirskih pedagoga. Značajniji doprinos proučavanju pijanističkih škola prezentirali su u svojim znanstvenoistraživačkim radovima pijanisti Sofia Lourenço i Wojciech Wisniewski, čija će se istraživanja uzeti kao teorijsko polazište za proučavanje ove tematike. Pregledom najznačajnijih pijanističkih škola u ovom će se radu nastojati definirati i pozicionirati zagrebačka pijanistička škola uz prikaz njezine uloge u obrazovanju pijanista i glasovirskih pedagoga. Budući da o utjecaju pijanističkih škola u našoj sredini i o zagrebačkoj pijanističkoj školi nema značajnijih znanstvenih istraživanja, poseban segment ovoga rada donosi rezultate anketnog ispitivanja koji odgovaraju na pitanja vezana uz tradiciju i utjecaj zagrebačke pijanističke škole na suvremene tendencije hrvatskog pijanizma, pokazujući da većina ispitanika poznaje navedenu tematiku i njezino značenje, ali se samo 35 % smatra pripadnicima pojedinih pijanističkih škola, što je u suglasju s tendencijama univerzifikacije suvremenog pijanizma.

Abstract
The theme of traditional national piano schools has only recently emerged in a few scientific papers and researches. Although most of the professional pianists distinguish the foremost piano schools such as Austro-German, French or Russian, the characteristics of particular piano schools, their similarities and differences, are most often analysed by reviewing the pianistic activity of their exponents – pianists and piano pedagogues. However, a more significantframework for the study of piano schools has been presented in the scientific research of pianists Sofia Lourenço and Wojciech Wisniewski and will be taken as a theoretical starting point for the analysis of this topic. With the review of the most important piano schools, their qualities and representatives in this paper, we will try to define and place the Zagreb Piano School by showing its role in the education of pianists and piano pedagogues. Since there is no significant scientific research on the influence of piano schools in our area and on the Zagreb Piano School, a special segment of this paper presents the results of a survey that answers questions related to the tradition and influence of the Zagreb Piano School on contemporary trends in Croatian pianism. The results show that the researchers are familiar with the issues of piano schools and its significance (57,7 %), but only 35 % of them considered themselves representatives of particular piano schools, which is in line with the tendencies for the universalization of contemporary pianism.