“Worth(less) papers” – are journal impact factor and number of citations suitable indicators to evaluate quality of scientists?

Aleksandar Racz - Pregledni rad
Suzana Marković

»(Bez)vrijedni radovi« – jesu li faktor odjeka časopisa i broj citata adekvatni indikatori za evaluaciju kvalitete znanstvenika?

Abstract
Technology driven changings with consecutive increase in the on-line availability and accessibility of journals and papers rapidly changes patterns of academic communication and publishing. The dissemination of important research findings through the academic and scientific community begins with publication in peer-reviewed journals. Aim of this article is to identify, critically evaluate and integrate the findings of relevant, high-quality individual studies addressing the trends of enhancement of visibility and accessibility of academic publishing in digital era. The number of citations a paper receives is often used as a measure of its impact and by extension, of its quality. Many aberrations of the citation practices have been reported in the attempt to increase impact of someone’s paper through manipulation with self-citation, inter-citation and citation cartels. Authors revenues to legally extend visibility, awareness and accessibility of their research outputs with uprising in citation and amplifying measurable personal scientist impact has strongly been enhanced by on line communication tools like networking (LinkedIn, Research Gate, Academia.edu, Google Scholar), sharing (Facebook, Blogs, Twitter, Google Plus) media sharing (Slide Share), data sharing (Dryad Digital Repository, Mendeley database, PubMed, PubChem), code sharing, impact tracking. Publishing in Open Access journals. Many studies and review articles in last decade have examined whether open access articles receive more citations than equivalent subscription toll access) articles and most of them lead to conclusion that there might be high probability that open access articles have the open access citation advantage over generally equivalent payfor-access articles in many, if not most disciplines. But it is still questionable are those never cited papers indeed “Worth(less) papers” and should journal impact factor and number of citations be considered as only suitable indicators to evaluate quality of scientists? “Publish or perish” phrase usually used to describe the pressure in academia to rapidly and continually publish academic work to sustain or further one’s career can now in 21. Century be reformulate into “Publish, be cited and maybe will not Perish”.

Sažetak
Promjene pokretane tehnologijom koje posljedično dovode do uzastopnog povećanja on-line dostupnosti i pristupljivosti časopisima i znanstvenim radovima ubrzano mijenjaju obrasce akademske komunikacije i publiciranja. Širenje važnih otkrića u znanstvenoj zajednici počinje objavljivanjem u recenziranim časopisima. Svrha je ovoga članka prepoznati, kritički procijeniti i integrirati nalaze relevantnih, visokokvalitetnih individualnih studija koje se bave trendovima povećanja vidljivosti i pristupačnosti akademskoga izdavaštva u digitalnom dobu. Rezultati i diskusija: Broj citata koja pojedini znanstveni rad dobiva često se koristi kao mjera njegova utjecaja, a šire shvaćeno i njegove kvalitete. Zabilježene su mnoge aberacije u praksi citiranja kroz pokušaje povećanja utjecaja nečijega znanstvenoga rada manipuliranjem sa samocitiranjem, inter-citiranjem i udruživanjem u »citatne kartele«. Mogući putovi kojima bi autori mogli legalno povećati vidljivost i dostupnost svojih istraživačkih rezultata, s povećanjem broja citata i pojačavanjem mjerljivoga odjeka utjecaja, kako rada tako i znanstvenika, snažno su poboljšani on-line komunikacijskim alatima kao što su umrežavanje (LinkedIn, Research Gate, Academia.edu, Google Scholar), dijeljenje (Slide Share),dijeljenje podataka (Dryad Digital Repository, Mendeley database, PubMed, PubChem), dijeljenje koda, praćenje veličine utjecaja (Facebook, Blogovi, Twitter, Google Plus), te objavljivanjem u časopisima otvorenoga pristupa. Mnogi znanstveni i pregledni radovi u posljednjem desetljeću ispitali su hoće li se radovi objavljeni u časopisima s otvorenim pristupom više citirati u odnosu na radove objavljene u časopisima koji naplaćuju pristup, te većina rezultata upućuje na zaključak da bi mogla postojati komparativna prednost pri citiranju radova objavljenih uz otvoreni pristup u odnosu na drugu skupinu časopisa u mnogim, ako ne i u svim područjima znanosti. Ostaje upitno jesu li radovi koji ne budu nikad citirani doista i »bezvrijedni radovi«, te jesu li su faktor odjeka časopisa i broj citata doista jedini adekvatni indikatori za evaluaciju kvalitete znanstvenika? Zaključak: Frazu »Objavi ili nestani«, koju se obično koristi za opisivanje pritiska na članove akademske zajednice da brzo i neprekidno objavljuje znanstvene radove za održavanje ili napredak u daljnjoj karijeri, u 21. stoljeću se može preoblikovati u »Objavi i budi citiran, da možda ne bi nestao.«